Vinska arhitektura je poveznica između arhitekture s jedne strane i vinogradarstva i vinarstva s druge strane. Vinska arhitektura dolazi do izražaja (1) na području urbanog planiranja, koje je najprepoznatljivije u TIPOLOGIJI VINOGRADA; (2) na području same arhitekture (u vinskim područjima) kroz tipologiju sela i zgrada primarno orijentiranim PROIZVODNJI VINA; (3) na području dizajna kroz dizajn interijera, pratećih objekata, korporativnog identiteta ... znači, elemenata koji su povezani s vinom, vinarstvom i KONZUMACIJOM VINA.

VINSKA ARHITEKTURA

PROŠLOST
Od Chateau-a do Opus One 

 

Odnos arhitekture i vinske kulture vuče korijene iz antike. Usprkos tome, sve do 19. stoljeća jedva da smo mogli govoriti o njihovom svjesnom povezivanju. Chateau-i francuske provincije Bordeaux su prvi koji su uspjeli povezati potrebu za (suvremenim) zgradama za proizvodnju vina s (modernim) arhitektonskim rješenjima koja njeguju karakteristike okoline i estetiku. Na početku 20. stoljeća pridružuju se luksuzne vile u Toskani. 

 

U ranim 70-im godinama prošlog stoljeća, Robert Mondavi kao vinogradar i vinar, i Baron Philippe de Rotshild kao investitor, stvorili su potpuno novi koncept vinskog podruma, pod imenom Show Case. Glavna ideja je bila približiti potrošačima svijet vina uz pomoć arhitekture, koju su prepoznali kao svojevrsni medij kojim se vrlo kvalitetno komunicira s potrošačima. Vinarija Opus One, koju su projektirali Johnson Fain & Partners Architects, otvorila je svoja vrata 1979. u Napa Valley, California, te se smatra prvim pravim primjerom suvremene vinske arhitekture. Upravo je vinarija Opus One dala novo značenje pojmu vinske arhitekture.

 

SADAŠNJOST
Sve se vrti oko Španjolske i Austrije

 

Suvremeni vinski podrumi se sve više oslanjaju na svoju posebnost, koja je najčešće rezultat osobnosti vinara, suvremene trendove u arhitekturi i tehnologiji, te lokalnu tipologiju. Kroz te elemente i njihovu sinergiju, oni odražavaju odnos vinara i vina. S jedne strane, oni se prilagođavaju suvremenom načinu proizvodnje, a s druge okolišu i lokalnoj arhitekturi. Ipak, ključni element je komunikacija s potrošačem.

 

Krajem prošlog stoljeća u španjolskoj regiji Rioja, suvremena vinska arhitektura je nastala kao odgovor na izazove globalnog tržišta. Veliki i tradicionalni vinski podrumi su, uz pomoć arhitekture i vodećih svjetskih arhitekata, započeli graditi vlastitu prepoznatljivost. U Austriji, nova arhitektonska tipologija je nastala zahvaljujući mladim austrijskim arhitektima i novoj generaciji vinara. Vinska arhitektura u Austriji danas je neizostavan dio u stvaranju korporativnog identiteta, i važan element u povećanju prepoznatljivosti i prodaje austrijskih vina u svijetu.

 

 

 
BUDUĆNOST
Vinska arhitektura u vinskom turizmu
 

 

Vinska arhitektura u regiji je, u usporedbi s ostalim vinskim regijama Europe i zemljama Novog svijeta, na prilično niskoj razini. To je tako usprkos činjenici da primjeri iz prakse pokazuju pozitivan utjecaj vinske arhitekture na turizam u područjima proizvodnje vina. Najbolji primjeri su regije Rijoa u Španjolskoj i Bordeaux u Francuskoj, a na regionalnoj razini ističu se centar Marques de Riscal (Rioja) i vinski centar Loisium (Langenlois, Austrija).

 

Vinski turizam se najčešće doživljava kao posjet vinogradarima, vinarima, vinskim festivalima i ostalim vinskim događanjima, s namjerom kušanja vina i/ili upoznavanjem specifičnosti vinskih regija. Vinski turizam se intenzivnije razvija u zadnjih dvadesetak godina. Osim podizanja razine vinske kulture, zamjetno je povećanje važnosti koje turist pridaje ugođaju i vrhunskom doživljaju. Vinski turizam nam donosi čitav niz novih izazova, prilika i poznanstava. Vinska arhitektura i vinski turizam se na taj način odražavaju i na sociološki, ekonomski i marketinški aspekt.

 

 

Recept za uspješnu VINSKU ARHITEKTURU

»Ujedinite JEDNOSTAVNE marketinške prijedloge sa sveprisutnom AMBICIJOM za proizvodnjom vina, zapostavljenih vinorodnih područja i otkrivanjem pragmatično-mističnih karakteristika TERROIRA i dobit ćete plodno tlo za novu vinsku ARHITEKTURU.« 

Nina Levičnik, vinska arhitektica

© 2014 by Genius loci design d.o.o.